Otpad od hrane: često počinje prije nego što nastane
Od pažljivog planiranja i inicijative „Spasi me i uštedi“ do redovitih dnevnih donacija bankama hrane, Hrvatskom Crvenom križu i Caritasu, svaki korak može pomoći da više hrane pronađe svoju svrhu, a manje završi kao otpad.
Kad se govori o otpadu od hrane, najčešće se misli na ono što je već završilo u otpadu. No puno je važnije pitanje što možemo učiniti da do toga uopće ne dođe. Upravo zato smanjenje otpada od hrane počinje mnogo prije nego što proizvod dođe do kraja svojega životnog vijeka, pažljivim planiranjem, odgovornim upravljanjem zalihama i pronalaženjem načina da hrana što dulje ostane u uporabi.
Sve počinje dobrim planiranjem
Na policama trgovina svakodnevno se nalazi velik broj proizvoda, a iza svakoga od njih stoji niz odluka. Količine koje će stići u trgovine planiraju se na temelju podataka o prodaji, sezonalnosti i očekivanoj potražnji, a u obzir se uzimaju i čimbenici poput vremenske prognoze. Na taj se način ponuda nastoji što bolje uskladiti s potrebama kupaca i smanjiti mogućnost nastanka viškova.
Kad proizvod dobije još jednu priliku
Ni pažljivo planiranje ne može u potpunosti spriječiti pojavu viškova. Kada se proizvod približi isteku roka trajanja, a i dalje je potpuno siguran za konzumaciju, dobiva novu priliku kroz koncept „Spasi me i uštedi“. Posebno označeni proizvodi kupcima su na dan isteka roka trajanja dostupni uz 25% nižu cijenu, čime se produljuje mogućnost njihove uporabe i smanjuje vjerojatnost da će završiti kao otpad. Tijekom poslovne godine 2024. u koncept „Spasi me i uštedi“ bilo je uključeno više od 11 milijuna proizvoda, čime je velik broj proizvoda pred istekom roka trajanja dobio priliku pronaći kupca umjesto završiti kao otpad.
Kad višak postane vrijedna pomoć
Ako se proizvod ipak ne proda, njegova priča ne mora završiti. Hrana koja je i dalje zdravstveno ispravna donira se organizacijama koje je mogu brzo usmjeriti prema ljudima kojima je potrebna. Važnu ulogu u tome imaju banke hrane te ostali posrednici u lancu doniranja hrana poput Gradskih društava Crvenog križa i župnih Caritasa.
Kako bi sustav doniranja bio još učinkovitiji, 2024. godine smo započeli suradnju s bankama hrane Crvenog križa u Zagrebu i Osijeku kroz donacije svježeg voća, povrća i pekarskih proizvoda iz naših trgovina. Samo tijekom 2024. godine na taj smo način donirali više od 70.000 kilograma hrane, koja je umjesto otpada završila na stolovima onih kojima je bila najpotrebnija. U svibnju 2025. suradnja je proširena na 37 trgovina, a u rujnu je dosegnula ukupno 40 Lidl trgovina, s dugoročnim ciljem uključivanja svih trgovina u Hrvatskoj.
„Najbolji način smanjenja otpada od hrane jest spriječiti da on uopće nastane. Zato sve počinje dobrim planiranjem, a kada se viškovi ipak pojave, tražimo načine da hranu što dulje zadržimo u uporabi, bilo kroz ponudu proizvoda po sniženoj cijeni, bilo kroz redistribuciju socijalnim udrugama. Važno nam je da svaki proizvod koji se još može iskoristiti dobije svoju priliku i ne postane otpad prije nego što to mora.“
Ništa se ne baca olako
Kada hrana više nije prikladna za prehranu ljudi, ni tada ne završava nužno kao otpad. Ovisno o njezinim svojstvima, može se iskoristiti za stočnu hranu ili u proizvodnji bioplina, čime dobiva novu namjenu i pridonosi učinkovitijem korištenju resursa.
Jer najbolji način smanjenja otpada od hrane jest spriječiti da on uopće nastane.