Lidlova strategija smanjenja udjela šećera i soli do 2025.

Lidlova strategija smanjenja udjela šećera i soli do 2025.

Manje šećera – manje soli

-25.5%

manje šećera do 2022. godine

-17.7%

manje soli do 2022. godine

Gram po gram manje

Istraživanja su pokazala da prosječan dnevni unos soli u Hrvatskoj iznosi 11,6 g. Stručnjaci procjenjuju da bi manji unos soli za samo 3 g dnevno (što je pola čajne žličice) smanjio broj infarkta miokarda između 1700 i 3500 slučajeva, a moždanog udara između 2800 do 5500 slučajeva, što bi u konačnici rezultiralo smanjenjem broja umrlih za 4000 ljudi godišnje.

Lidl će u Hrvatskoj do 2025. godine na dijelu asortimana vlastitih robnih marki postupno smanjivati prosječni ponderirani udio dodanog šećera i soli za 20%.

Kako bi ostvarili naše ciljeve definirali smo različite mjere:

  • Smanjenje dodane količine šećera i soli u proizvodima privatne robne marke: kvalitetnom suradnjom s našim dobavljačima i praćenjem trendova na tržištu postupno ćemo smanjivati postojeći udio dodanog šećera i soli na dijelu asortimana. Intenzivno ćemo raditi na oblikovanju i razvoju novih receptura, koje će i dalje pratiti postojeće visoke Lidlove standarde kvalitete.
  • Ponuda alternativnih proizvoda: našim kupcima ćemo ponuditi veći izbor alternativnih artikala po pojedinim kategorijama proizvoda sa smanjenim udjelom šećera ili soli.
  • Marketinške aktivnosti za zdraviju prehranu: u suradnji s partnerima Lidl Hrvatska radit će na informiranju šire javnosti o značaju zdrave i uravnotežene prehrane.

Kod smanjenja udjela šećera u proizvodima naglasak je stavljen na sljedeće namirnice:

  • Žitarice/pahuljice
  • Keksi i konditorski proizvodi

Kod smanjenja udjela soli u fokusu su namirnice koje se redovito konzumiraju i imaju visoki udio u dnevnom unosu soli:

  • Gotova jela (Pizza)
  • Kruh i peciva
  • Mesne prerađevine
  • Grickalice

Kruh i pekarski proizvodi

Promatrajući prehrambene navike hrvatskih potrošača, kruh je neizostavni dio svakodnevne prehrane i često vrlo omiljena namirnica među potrošačima, čiju je konzumaciju najteže smanjiti. Najviše soli konzumiramo putem pekarskih proizvoda, a istraživanje osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pokazalo je da u kruhu ima više od 2% soli. Godišnje prosječan Hrvat pojede 70 kg kruha i peciva. Jede ga za doručak, ručak i večeru te na taj način unosi dodatnu količinu soli. Prema nekim istraživanjima, unos kuhinjske soli preko kruha i peciva iznosi 25 do 30%. Iz navedenih razloga smanjenje postojećeg udjela soli u pekarskim proizvodima postaje nužnost. Od listopada 2017. godine Lidl Hrvatska postupno smanjuje prosječni udio dodane soli na dijelu pekarskog asortimana za 30%.

Mesne prerađevine

Kao što kruh predstavlja osnovni i važan dio naše prehrane, tako su i mesne prerađevine neizostavni dio iste. Kuhinjska sol je bitan sastojak mesnih proizvoda, budući da pridonosi povećanju sposobnosti vezivanja vode i masti, formiranju boje, okusa i teksture te osigurava mikrobiološku ispravnost gotovog proizvoda. Slanost mesnih prerađevina ovisi o količini dodane soli te o trajanju faze sušenja, a ima značajan utjecaj na tvrdoću, elastičnost i otpor žvakanju mesnog proizvoda. Zbog sigurnosti i zdravstvene ispravnosti proizvoda moguće je samo djelomično smanjenje postojećeg udjela dodane soli u mesnim prerađevinama. Kako bi smanjili unos dodatne soli u mesnim prerađevinama, Lidl Hrvatska će do 2025. godine proširiti dio asortimana mesnih prerađevina ulistavanjem proizvoda sa smanjenim udjelom soli.