Kako spašavamo hranu u Lidlu?
Na putu prema „nula otpada“
Kao trgovci, razumijemo i poštujemo vrijednost hrane. U našem je interesu resurse trošiti održivo kako bismo učinkovito poslovali. Na putu prema „nula otpada“ u okviru svoje strategije održivosti, Lidl se obvezao smanjiti otpad od hrane za 50 posto do 2030. godine. Kako bismo to postigli, već godinama se oslanjamo na holistički sustavni pristup duž cijelog lanca vrijednosti. Na taj način uglavnom izbjegavamo stvaranje prevelikih zaliha hrane.
NAŠ CILJ
Borba protiv bacanja hrane za nas je dio održivog poslovanja od iznimnog značaja. Sustavno radimo kako bismo duž lanca vrijednosti smanjili ili potpuno izbjegli bacanje hrane.
50%
manje otpada od hrane do 2030.
Hranu koja je prikladna za konzumaciju, ali je zbog niza razloga više ne prodajemo, doniramo Caritasu, za socijalne samoposluge, i Crvenom križu, za banku hrane u Zagrebu. Na taj način djelujemo humanitarno u lokalnim zajednicama, kako bismo pomogli našim sugrađanima u potrebi. S hranom koja postane otpad postupamo u skladu sa smjernicama EU Direktive o otpadu i koristimo je za stvaranje energije ili proizvodnju stočne hrane.
Jednostavni procesi naručivanja
Naše poslovnice naručuju dnevne potrebe hrane – ni manje ni više od toga. Navečer smanjujemo ponudu kruha i peciva i prilagođavamo se zahtjevima kupaca. U tome nam pomažu brojni podaci, od podataka o prodaji do vremenske prognoze.
Učinkovit lanac opskrbe
S proizvođačima dogovaramo što, kada i koliko robe trebamo. To našim partnerima omogućuje precizno planiranje količina. Mnogo našeg voća i povrća dolazi iz Hrvatske i u trgovinama je 24 sata nakon berbe.
Ciljana sniženja
Važni su nam svježi proizvodi. Kako bismo osigurali da na policama ništa ne ostaje, smanjujemo količine hrane kojoj se bliži istek roka trajanja. Njih nudimo u kutijama s natpisom „Spasi me“ u svim Lidlovim poslovnicama u Hrvatskoj. Kupcima je lako dostupna, štede 30% prodajne cijene i pomažu nam smanjiti gubitak hrane.
Recikliranje
Smanjujemo gubitke hrane koliko god je to moguće. Ono što se više ne može jesti daje dragocjenu zelenu energiju, primjerice kao biogorivo ili kao stočna hrana.
Suradnja s Hrvatskim Caritasom
“Socijalna košarica – podjela pomoći u naravi” (tzv. socijalna samoposluga) najdugovječniji je projekt Lidla Hrvatska i Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Lidl socijalnim samoposlugama na tjednoj bazi donira proizvode koje Caritas zatim razvrstava u prehrambene i neprehrambene pakete za svoje korisnike – beskućnike, umirovljenike, samohrane roditelje, hrvatske branitelje, osobe s invaliditetom, azilante, žrtve obiteljskog nasilja i trudnice.
Socijalne samoposluge kojima Lidl uručuje donacije nalaze se u Gajnicama i Gospiću. 2019. godine obilježena je deseta godišnjica uspješnog partnerstva Lidla Hrvatska i Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, tijekom kojih je Lidl donirao robu u vrijednosti od više od 1,3 milijuna € Caritasovoj socijalnoj samoposluzi u Gajnicama. Socijalna samoposluga u Gajnicama prva je takva u Hrvatskoj, a osigurava pomoć za više od 3000 korisnika. U nadležnosti je Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, dok je ona u Gospiću u nadležnosti Caritasa Gospićko-senjske biskupije.
Suradnja s bankama hrane i Hrvatskim Crvenim križem
Lidl Hrvatska blisko surađuje s Crvenim križem u Hrvatskoj i inozemstvu, na pružanju pomoći unesrećenima u ratovima ili prirodnim katastrofama. Lidl Hrvatska je ratnim izbjeglicama iz Ukrajine preko Hrvatskog Crvenog križa i Caritasa uputio dvije donacije prehrambenih i higijenskih proizvoda za pomoć. Također, tvrtke Schwarz Grupe, u čijem je sastavu i Lidl Hrvatska, zajedno s Crvenim križem Njemačke pružile su brzu pomoć stanovništvu stradalom u razornom potresom koji je u veljači 2023. pogodio Tursku i Siriju.
U 2024. godini Lidl Hrvatska započinje suradnju i sa Crvenim križem Zagreb, prvim koji je u Hrvatskoj osnovao Banku hrane - centralno mjesto za organizirano i dugotrajno prihvaćanje, skladištenje i distribuciju hrane između donatora i posrednika. Određeni pekarski proizvodi te voće i povrće koje se na kraju radnog dana ne proda u pet odabranih zagrebačkih trgovina, a i dalje je prikladno za konzumaciju, Lidl Hrvatska će donirati Crvenom križu Zagreb koji će proizvode direktno ili putem posrednika dijeliti socijalno ugroženim građanima Zagreba. Dugoročni plan Lidla Hrvatska je proširiti suradnju i na druge aktivne banke hrane u Hrvatskoj.
EDUCIRAMO VAS – HRANA JE TOGA VRIJEDNA
Gotovo polovica potrošača nije sigurna što znače oznake „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“.
Što znači „najbolje upotrijebiti do“?
Oznaka „najbolje upotrijebiti do“ označava datum do kojeg se preporučuje potrošiti namirnicu. Do tada se ona može sigurno konzumirati, ako je pravilno skladištena. Međutim, mnoge su namirnice jestive i nakon toga roka. Kako biste bili sigurni, nakon isteka roka „najbolje upotrijebiti do“, a prije konzumiranja namirnice, treba provjeriti njezin izgled, miris i okus. Takva je hrana primjerice tjestenina, riža, brašno, ali i jogurt.
Što znači „upotrijebiti do“?
Oznaka „upotrijebiti do“ označava datum do kojeg se namirnica mora potrošiti. Mnoge kvarljive namirnice, poput mljevenog mesa ili peradi, imaju takav rok trajanja. Takvi proizvodi ne smiju se konzumirati nakon isteka roka, zbog mogućeg zdravstvenog rizika.
SAVJETI ZA SPAŠAVANJE HRANE
Jednostavne savjete za smanjenje gubitka hrana potražite ovdje:
Planirajte tjedne obroke
Odvojite vremena vikendom i isplanirajte cijeli tjedan. Na taj ćete način uštedjeti vrijeme prilikom kupnje, ali i stres kuhanja obroka za primjerice izbirljivu djecu. Pomoću Lidl Plus aplikacije kreirajte liste za kupnju i smanjite gomilanje namirnica koje na kraju završavaju u kanti za otpad.
Smrzavajte voće i povrće
Smrzavanje određenih sorti voća i povrća omogućuje vam konzumiranje regionalnih i sezonskih proizvode cijele godine. Na taj način jedete lokalno, smanjujete otpad od hrane, ali i svoj ekološki otisak jer izbjegavate kupnju namirnica iz uvoza.
Smrznite svježe začinsko bilje
Peršin, celer, vlasac i bosiljak neizostavni su dio svake kuhinje. Smrzavanje svježih začina ima više prednosti. Među ostalim, smrzavanjem ćemo ih uvijek imati pri ruci te spriječiti nastanak otpada.
Naučite pravilno skladištiti voće i povrće
Mnoge vrste voća i povrća ne bi se smjele čuvati u hladnjaku, dok je drugima potrebna hladnoća da dulje ostanu svježe. Neke se, pak, trebaju čuvati odvojeno od ostalog voća i povrća jer pospješuju zrenje. To su, između ostalog, jabuke, banane, rajčice i krumpir. Pravilno skladištenje nije osobito komplicirano ako se poštuju neka osnovna pravila. Informirajte se i izbjegnite prebrzo kvarenje svježeg voća i povrća.
Talog kave kao gnojivo
Talog od kave prirodno je gnojivo koje često završi kao dio kućnog otpada. Biorazgradivo je, bilo u kanti za organski otpad ili u kompostu. Sadrži hranjive tvari poput fosfora, dušika, kalija i sumpora. Dodavanje taloga od kave čini tlo blago kiselim, što je jako dobro za biljke koje vole kiselo humusno tlo. Privlači gliste koje rahle tlo, a tjera nametnike poput puževa i mrava. Sastojci kave dobri su i za sobne biljke koje vole kiselo tlo. Provjerite koje bi vaše biljke mogle voljeti talog kave i dajte mu novu svrhu.
Sačuvajte svježinu kruha
U većini kućanstava kupljeni kruh ne pojede se istog dana. Kako ga sačuvati? Više je mogućnosti, no najdulje će trajati ako ga jednostavno narežete na kriške i smrznete. Na taj način može se čuvati čak do šest mjeseci.
Pravilno organizirajte hladnjak
Svaki hladnjak ima različite temperaturne zone. Ovisno o modelu i postavkama, raspon između zona može biti od 2 do 14 stupnjeva. Zato je važno pohraniti različite namirnice u odgovarajući odjeljak kako bi proizvodi imali što dulji rok trajanja.
ŠTEDNJOM HRANE ŠTITIMO I KLIMU
Svaki oblik otpada od hrane treba spriječiti koliko je god moguće - zbog velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i zbog ekoloških razloga. Proizvodnja hrane jedan je od najvećih uzročnika emisija stakleničkih plinova, a bačena hrana svojom razgradnjom također utječe na klimu. Proizvodnjom usklađenom s potražnjom, smanjio bi se i broj životinja koje se uzgajaju za hranu, a time i unos nitrata u tlo te površina potrebna za uzgoj krmnog bilja.